O čemu se radi?
U listopadu 2001. Europska komisija uspostavila je Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu. Mehanizam ima za cilj ojačati suradnju između zemalja EU-a i 10 država sudionica u civilnoj zaštiti kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe.
U hitnim slučajevima svaka zemlja može zatražiti pomoć putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Komisija ima ključnu ulogu u koordinaciji odgovora na katastrofe u cijelom svijetu, pridonoseći s najmanje 75 % transportnih i/ili operativnih troškova raspoređivanja.
Zašto je to važno?
Katastrofe ne poznaju granice i mogu istovremeno pogoditi jednu ili više zemalja bez upozorenja. Dobro koordinirani zajednički odgovor znači da u slučaju hitnih pogodaka imaju jednu kontaktnu točku, a ne više njih.
Zajednički pristup dodatno pomaže udruživanju stručnog znanja i kapaciteta onih koji prvi reagiraju, izbjegava udvostručenje napora pomoći i osigurava da pomoć zadovoljava potrebe onih koji su pogođeni.
Udruživanje sredstava i kapaciteta civilne zaštite omogućuje snažniji i koherentniji kolektivni odgovor.
Pored zemalja EU-a, u Mehanizmu trenutno sudjeluje 10 država sudionica (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Island, Moldavija, Norveška, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina).
Od svog začetka 2001. godine, Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu odgovorio je na više od 700 zahtjeva za pomoć unutar i izvan EU-a.
Mehanizam također pomaže u koordinaciji pripravnosti i aktivnosti prevencije nacionalnih tijela u slučaju katastrofa te pridonosi razmjeni najboljih praksi. Time se olakšava kontinuirani razvoj viših zajedničkih standarda koji timovima omogućuju bolje razumijevanje različitih pristupa i naizmjenični rad kada dođe do katastrofe.
Kako pomažemo?
Nakon zahtjeva za pomoć putem Mehanizma, Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) mobilizira pomoć ili stručnjake.
ERCC prati događaje diljem svijeta 24/7 i osigurava brzo raspoređivanje humanitarne pomoći putem izravne veze s nacionalnim tijelima civilne zaštite.
Specijalizirani timovi i oprema, kao što su protupožarni zrakoplovi, timovi za traganje i spašavanje i medicinski timovi, mogu se mobilizirati u kratkom roku za raspoređivanje unutar i izvan Europe.
Operacije civilne zaštite podupiru se i satelitskim kartama koje se izrađuju u okviru usluga upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus. Pravodobne i precizne geoprostorne informacije iz programa Copernicus korisne su za utvrđivanje pogođenih područja i planiranje operacija pružanja pomoći u slučaju katastrofe.
U zemljama u razvoju pomoć civilnoj zaštiti obično ide ruku pod ruku s humanitarnom pomoći EU-a. Stručnjaci u oba područja blisko surađuju kako bi osigurali najkoherentniju analizu i odgovor, osobito u odgovoru na složene hitne situacije.
Mehanizam također intervenira u hitnim situacijama onečišćenja mora. ERCC može brzo mobilizirati kapacitete i stručno znanje zemalja sudionica i Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA).
Civilna zaštita EU-a na djelu
Bilo koja zemlja u svijetu, a također i Ujedinjeni narodi i njegove agencije te druge međunarodne organizacije, mogu zatražiti pomoć iz Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
Tijekom 2023. Mehanizam je aktiviran 66 puta kao odgovor na (i) rat u Ukrajini, (ii) šumske požare u Europi, (iii) potres u Siriji i Turskoj.
K tomu, države članice i države sudionice također mogu aktivirati Mehanizam kako bi zatražile pomoć za konzularnu podršku svojim građanima (npr. u kontekstu operacija evakuacije).
Ukraine: The arrival of Greek assistance in Moldova via the EU Civil Protection Mechanism. 
Wildfires: In 2022, Greece activated the EU Civil Protection Mechanism to tackle the forest fires. 
COVID-19: The EU Civil Protection Mechanism facilitated the deployment of doctors and nurses from all across the EU to support the countries most affected by the pandemic. 
Floods in Pakistan: When floods overwhelmed Pakistan’s response capacities in 2022, authorities requested help from the EU Civil Protection Mechanism. Guided by the EU’s satellite maps, Denmark stepped up to offer aid.
Snažan odgovor EU-a u vrijeme krize
Kao odgovor na pogoršanu humanitarnu situaciju u Ukrajini, svih 27 zemalja EU-a, plus 6 država sudionica (Island, Norveška, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska), ponudile su pomoć Ukrajini putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
Pomoć uključuje milijune artikala kao što su kompleti prve pomoći, oprema za skloništa, oprema za gašenje požara, pumpe za vodu, generatori struje i gorivo.
Koordinacija predstavlja dosad najveću aktivaciju Mehanizma. Pomaže pomoći ljudima u Ukrajini i onima koji su pobjegli u susjedne zemlje kao što su Poljska, Slovačka i Moldavija.
EU također koordinira medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata kojima je potrebna hitna skrb u bolnice diljem Europe. To se radi putem Mehanizma i središta za medicinsku evakuaciju uspostavljenog u Poljskoj 2023.
Kako bi se učinkovito upravljalo iznimno velikim brojem isporuka, uz potporu ERCC-a uspostavljena su logistička središta u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Ta središta prikupljaju pomoć koju nude zemlje EU-a i šalju je u Ukrajinu. Od svibnja 2024. liječnička pomoć pružena je 3200 osoba u sklopu medicinskih evakuacija.
Dodatni sloj zaštite
Tijekom 2019. EU je nadogradila Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu i stvorila rescEU. Cilj je bio zaštititi građane od katastrofa i upravljati novim rizicima.
Pričuva sredstava rescEU, koju u potpunosti financira EU, jača europsku spremnost za katastrofe i povećava kapacitete za odgovor na krize u Europi. Kao što su šumski požari, hitni medicinski slučajevi, kemijski, biološki, radiološki i nuklearni incidenti, potrebe za skloništima, hitni prijevoz i opskrba električnom energijom.
Brza aktivacija pričuve sredstava rescEU odigrala je ključnu ulogu u rješavanju nepredviđenih hitnih situacija, od šumskih požara do pandemije bolesti COVID-19, uključujući i potrese u Turskoj i ruski rat protiv Ukrajine.
Udruživanje resursa
Države članice EU-a i države sudionice mogu dodijeliti nacionalne resurse za odgovor na hitne situacije Europskim udruženim sredstvima za civilnu zaštitu (ECPP).
Ovo udruživanje sredstava omogućuje bolje planiranje i koordinaciju aktivnosti odgovora na europskoj i nacionalnoj razini, što znači brži i pouzdaniji odgovor EU-a na katastrofe. Udruživanje sredstava čini okosnicu Mehanizma.
Prevencija i pripravnost
Aktivnosti prevencije i pripravnosti ublažavaju učinke katastrofa. Program obuke za stručnjake za civilnu zaštitu iz država članica EU-a i država sudionica osigurava kompatibilnost i komplementarnost između interventnih timova, dok se vježbama velikih razmjera svake godine obučavaju kapaciteti za specifične katastrofe.
EU podupire i nadopunjuje napore svojih država članica i država sudionica u prevenciji i pripravnosti fokusirajući se na područja u kojima je zajednički europski pristup učinkovitiji od zasebnih nacionalnih aktivnosti.
To uključuje procjene rizika za prepoznavanje rizika od katastrofa diljem EU-a, poticanje istraživanja za promicanje otpornosti na katastrofe i jačanje alata za rano upozoravanje.
Pogledajte video s objašnjenjem
Zadnje ažuriranje: 14.5.2024
Činjenice i brojke
Od 2001. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu aktiviran je više od 700 puta kako bi se odgovorilo na hitne situacije.
Mehanizam objedinjuje odgovore iz svih zemalja EU-a i 10 država sudionica.
Mehanizam se može primijeniti unutar EU-a i diljem svijeta.
Zajedničke akcije prevencije katastrofa i pripravnosti.
Kao odgovor na rat u Ukrajini, EU provodi svoju najveću hitnu operaciju od uspostave Mehanizma i usmjerava milijune artikala za hitne slučajeve u Ukrajinu i regiju.